
Prof. dr Milić R. Stojić
Elektrotehnički fakultetProf. dr Milić R. Stojić, redovni profesor Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu, rođen je 1940.godine, u Užicu od oca Radoja i majke Kosare Cerović. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Užicu. Školske 1958/59. upisao se na Elektrotehnički fakultet u Beogradu, gde je diplomirao u januaru 1963. godine. Postdiplomske studije na Elektro-tehničkom fakultetu završio je 1965. odbranom magistarskog rada Prilaz problemu osetljivosti sistema automatskog upravljanja. Doktorsku disertaciju pod naslovom Analiza i sinteza nelinearnih sistema automatskog upravljanja primenom algebarskih kriterijuma asimptotske stabilnosti odbranio je na Elektrotehničkom fakultetu 1967. godine.
Kraće vreme posle diplomiranja, od februara do oktobra 1963., bio je zaposlen u Institutu za nuklearne nauke u Vinči. U oktobru 1963. prešao je na Elektrotehnički fakultet. U zvanja asistenta, docenta, vanrednog profesora i redovnog profesora za oblast automatike biran je 1963, 1969, 1975. i 1980., respektivno.
Održavao je nastavu na redovnim i postdiplomskim studijama na elektrotehničkim fakultetima u Beogradu, Nišu i Banja Luci, na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu, na Mašinskom fakultetu u Kragujevcu i u Vazduhplovnotehničkoj vojnoj akademiji (VTVA) u Žarkovu.
Rukovodio je sa 16 magistarskih radova i devet doktorskih disertacija od kojih pet na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu i po jednoj na elektrotehničkim fakultetima u Nišu, Sarajevu, Zagrebu i na Tehničkom fakultetu u Čačku.
U tri navrata proveo je ukupno šest meseci na Odseku za fiziku Univerziteta u Birmingemu, Velika Britanija, kao saradnik na zajedničkim istraživačkim projektima.
Glavni naučni doprinosi prof. Stojića pripadaju: teoriji stabilnosti, osetljivosti dinamičkih sistema, računarskoj simulaciji i upravljanju u realnom vremenu elektromotornim pogonima i industrijskim procesima.
Autor je dva udžbenika, koautor dve mografije na srpskom i jedne na engleskom i autor jedne monografije na ruskom jeziku. Publikovao je preko 130 naučnih radova od kojih 20 u renomiranim međunarodnim časopisima: IEEE Transactions on Automatic Control, Avtomatika i telemehanika, Izd. ANSSSR, International Journal on Circuit Theory and Application, Automatica, International Journal of IFAC, International Journal on System Science, IEEE Transactions on Industrial Electronics i IEEE Transactions on Power Electronics. Ostali naučni radovi su publikovani u domaćim časopisima i u zbornicima domaćih i međunarodnih konferencija.
Stalno je citiran u radovima domaćih autora, a njegov indeks citiranosti (Science Citation Index) od strane inostranih autora u međunarodnim časopisima je 67, zaključno sa 1997. Knjige prof. Stojića Kontinualni sistemi automatskog upravljanja (8 izdanja) i Digitalni sistemi upravljanja (4 izdanja) služe kao standardni udžbenici za predmete iz oblasti automatike na univerzitetima u Jugoslaviji. Mada pisane na srpskom jeziku, obe su prikazane i u referativnom žurnalu Novie knigi za rubežom, izd. ANSSSR, kao zapažena dela stranog autora.
Prof. Stojić je dao više tehničkih ostvarenja u projektima koje je Elektrotehnički fakultet radio za potrebe privrede, samostalnih instituta i JNA odnosno Vojske Jugoslavije. U tri petogodišnja perioda bio je rukovodilac strateškog projekta “Elektronski sistemi merenja i upravljanja” pri Ministarstvu za nauku i tehnologiju Srbije. Projektovao je Laboratoriju za automatiku na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu i Laboratoriju za upravljačke sisteme u VTVA u Žarkovu.
Na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu šef je Katedre za automatiku i u dva navrata je bio starešina Odseka za elektroniku, telekomunikacije i automatiku. Predsednik je Društva za elektroniku, telekomunikacije, računarstvo, automatiku i nuklearnu tehniku (ETRAN). Sekretar je Odelenja tehničkih nauka Srpskog naučnog društva. Bio je urednik časopisa Automatica, International Journal of IFAC i glavni urednik Publication of Electrical Engineering Faculty, Beograd.
Sada je urednik časopisa Scietific Review, Series: Science and Engineering, glasila Srpskog naučnog društva. Član je redakcijskog odbora Facta Universitatis, Series: Electronics and Energetics, časopisa Univerziteta u Nišu, član redakcijskog odbora i gost urednik časopisa Electronics, glasila Elektrotehničkog fakulteta u Banja Luci.
Za naučne i stručne rezultate dobio je više nagrada i priznanja: Orden za vojne zasluge (1968), Oktobarsku nagradu Beograda (1980) za ostvarenja u tehničkim naukama, Nagradu međunarodne konferencije FCIP za najbolji rad (1970), tri nagrade “Dušan Mitrović” za najbolje radove na Konferencijama ETRAN-a (1973, 1981. i 1990), nagradu “Prof. Branko Raković” (1973) za najbolje naučne članke štampane u renomiranim Međunarodnim časopisima, Teslinu nagradu (1993) za vrhunsko tehničko ostvarenje i više povelja i plaketa i zahvalnica visokoškolskih ustanova i naučnih instituta.